Program NAGLAS:  Ženski glasovi savremene slovačke proze – tri generacije

U organizaciji Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanskiˮ, u četvrtak, 9. oktobra u 18.00 sati, u prostorijama Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanskiˮ (Vojvode Putnika 2) biće održano prvo predavanje u okviru serijala predavanja na temu „Ženski glasovi savremene slovačke proze – tri generacijeˮ. Predavanja će održati dr Zdenka Valent Belić. U ovom serijalu predavanja biće reči o slovačkim književnicama čija su dela već prevođena kod nas, a koja su deo svojevrsne renesanse i uspona slovačke književnosti krajem dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka. Prvo predavanje biće posvećeno dvema predstavnicama najstarije generacije savremene slovačke proze – Eteli Farkašovoj i Jani Juranjovoj. U programu učestvuje i glumica Sonja Damjanović, prvakinja Drame Srpskog narodnog pozorišta, koja će čitati izabrane odlomke proznih dela slovačkih autorki.

Etela Farkašova (1943) pesnikinja, prozaistkinja, esejistkinja, književna kritičarka i filozofkinja. Spada u red najznačajnijih savremenih slovačkih autora. Objavila je petnaestak proznih knjiga, više zbirki eseja i pesama. Među najznačajnije naslove spadaju višestruko nagrađivani romani „Scenarioˮ, „Dogodilo seˮ, „Časovi letenjaˮ, „Spasavanje sveta po G.ˮ, zbirke eseja „Etide o bolu i drugi esejiˮ, „Videti muziku i drugi esejiˮ, „Vreme je tišinaˮ, „Reprodukcija vremenaˮ, „Dan za danomˮ, „Fragmenti sa povremenom željom za celovitošćuˮ…, kao i stručne monografije „Na putu u sopstvenu sobuˮ, „Teorija spoznajeˮ, „Četiri pogleda u feminističku filozofijuˮ  i brojne druge. Članica je Društva slovačkih književnika, Slovačkog centra PEN, Austrijskog društva književnika (OeSV) i udruženja autora Hajnburger Autorenrunde. Jedna je od osnivača Centra za rodne studije Univerziteta Komenskog kao i Kluba slovačkih proznih autorki Femina u Bratislavi. Farkašova je poznata po delima u kojima istražuje egzistencijalne teme, prolaznost života, odnose između sećanja, identiteta, umetnost i preispitivanja svakodnevnih iskustava. Njeno stvaralaštvo nagrađeno je brojnim priznanjima, među kojima su nagrade: „Ivan Kraskoˮ, Udruženja slovačkih pisaca, Slovačkog književnog fonda, Zlatna medalja Univerziteta „Komenski”, Zlatni počasni orden Republike Austrije, nagrada Anasoft Litera, Kristalno pero, nagradu Slovačkog PEN centra, sajma knjiga „Bibliotekaˮ i brojne druge.

Jana Juranjova (1957) prozni i dramski pisac, prevodilac, suosnivač feminističkog kulturno-obrazovnog projekta „Aspektˮ i urednica u Pozorišnom institutu u Bratislavi. Spada u red istaknutih savremenih slovačkih književnika. Objavila je prozna dela: „Zverinjakˮ, „Mrežeˮ, „Jadi matorog mačoraˮ, „Pokroviteljiceˮ, „Živela sam sa Hvijezdoslavomˮ, „Ljubavi nebeskeˮ, „Neobavljena stvarˮ, drame: „Činije srebrne, posude odličneˮ, „Realiti snovaˮ, knjigu „Drameˮ, knjigu razgovora: „Mojih 7 života. Agneša Kalinova u razgovoru sa Janom Juranjovomˮ i serijal knjiga za decu i adolescente „Samo devojkaˮ, „Mehurićiˮ, „Babeta ide u svetˮ, „Veštice iz Nove Babeˮ i druge. Odlikovana je Ordenom Ljudovita Štura I reda i nagrađena nagradama Književnog fonda, „Matej Belˮ „Egon Ervin Kišˮ i priznanjem sajma knjiga „Bibliotekaˮ. Jana Juranjova u svom proznom i dramskom delu planski ruši tradicionalne rodne i nacionalne stereotipe sa dozom zdrave ironije skida maske sa značajnih slovačkih ličnosti 19. veka, savremenih pseudo-intelektualaca i nekadašnjih disidenata. Otvoreno se izjašnjava o najvažnijim pitanjima savremenog društva krećući se po tankom ledu konzervativnog srednjoevropskog društva preispitujući pozicije različitih kodifikovanih pristupa i ulazeći u polemiku sa društvom i njegovim vekovnim moćnim, istorijskim, moralnim strukturama i autoritetima. Juranjova danas nesumnjivo spada među najznačajnije predstavnice književnog diskursa u Slovačkoj.

Zdenka Valent Belić (1975) doktorirala je na Katedri estetike na Filozofskom fakultetu Univerziteta Komenski u Bratislavi na temi srpsko-slovačkih književnih veza. Prevela je više od 60 značajnih dela slovačkih proznih klasika na srpski jezik i veliki broj istaknutih srpskih pisaca na slovački. Poeziju, prozu, eseje, kritiku i naučne studije objavljivala je u brojnim časopisima u Srbiji i Slovačkoj. Njene zbirke poezije „Eterizacija van kontextaˮ, „Apokrifi po Lilitˮ i „Hodanje po vodiˮ objavljene su na slovačkom, engleskom i srpskom jeziku. Objavila je i knjigu za decu, zbirke eseja, knjigu razgovora o identitetu „Imigranti u Vavilonskoj kuliˮ, kao i monografsku studiju „Slika Srba u slovačkoj književnostiˮ. Priredila je za štampu panoramu savremene slovačke vojvođanske knjiženosti Opipavanje pulsa 1 i 2, kao i publikacije „Novi duhovni most, Novi Sad – Bratislavaˮ, „Almanah eseja DNKˮ, „Svetle staze dinastije Obrenovićˮ Josifa Podgradskog, „Zlatnu knjigu slovačkih bajkiˮ i „Čarobni mlinčićˮ. Bila je predsednica Odbora za kulturu Nacionalnog saveta slovačke nacionalne manjine. Deset godina je bila glavna i odgovorna urednica časopisa „Nový životˮ (2015-2025), trenutno je članica redakcije Zbornika za slavistiku Matice srpske.